Sazetak

×

Error message

  • Deprecated function: Function create_function() is deprecated in views_php_handler_field->pre_render() (line 202 of /home/logosorg/public_html/modules/views_php/plugins/views/views_php_handler_field.inc).
  • Deprecated function: Function create_function() is deprecated in views_php_handler_area->render() (line 39 of /home/logosorg/public_html/modules/views_php/plugins/views/views_php_handler_area.inc).
Logos - časopis za filozofiju i religiju, Vol. 5, br. 1-2, 2017
Hikmet Yaman; Prophetic Niche in the Virtous City: The Concept of Hikmah in Early Islamic Thought
Autor
Vladimir Lasica

Abstract

Hikmet YAMAN, Prophetic Niche in the Virtous City: The Concept  of Hikmah in Early Islamic Thought, Brill, Leiden-Boston, 316 str.

Hikmet Yaman; Prophetic Niche in the Virtous City: The Concept of Hikmah in Early Islamic Thought
Autor
Vladimir Lasica

Sažetak

Hikmet YAMAN, Prophetic Niche in the Virtous City: The Concept  of Hikmah in Early Islamic Thought, Brill, Leiden-Boston, 316 str.

 

The poet-scientist 'Umar Khayyam as philosopher
Autor
Seyyed Hossein Nasr

Abstract

Sada je vrijeme da svoju pažnju posvetimo zagonetnoj ličnosti Khayyama koji, ukoliko je površno shvaćen, čini se da predstavlja filozofsko gledište oprečno zbiljama zemlje poslanstva. Ipak, ukoliko se njegova djela, uključujući ona koja su posvećena filozofiji, detaljno prouče, on se nameće kao ličnost koja je mnogo sličnija Ibn Sinau nego Epikuru i skepticima antičkog doba. ’Umar ibn Ibrahim Khayyam (također poznat kao Khayyamî) Nayshapuri (439./1048.-526./1131.), na Zapadu jednostavno poznat kao Omar Khayyam, najpoznatiji je pjesnik Istoka na Zapadu, i zahvaljujući naporima povjesničara znanosti 19. st., kao što su Amélie Sédillot i Franz Woepke, a koje su slijedili mnogi znanstvenici 20. st., etabliran je kao jedan od najznačajnijih matematičara i astronoma srednjeg vijeka, i kao autor jedne od najvažnijih rasprava o algebri prije modernog doba, kao i opsežnog djela o kritici Euklidova postulata o paralelnim pravim. Prema tome, njegova reputacija uspostavljena je kao reputacija pjesnika i znanstvenika. Međutim, ono je što je manje poznato o njemu jeste njegov značaj u oblasti filozofije, i  njegova filozofska djela kojih je preostalo nekoliko, a koja na Okcidentu ni približno nisu cijenjena kao njegovi pjesnički ili naučni spisi, do te mjere da se jedva spominju u djelima o historiji islamske filozofije napisanim u Evropi. Često se zanemaruje činjenica da se u tradicionalnim islamskim izvorima on prvenstveno oslovljava kao filozof-naučnik.

Ključne riječi: Omar Khayyam, filozofija, matematika

Umar Khayyam kao filozof
Autor
Seyyed Hossein Nasr

Sažetak

Sada je vrijeme da svoju pažnju posvetimo zagonetnoj ličnosti Khayyama koji, ukoliko je površno shvaćen, čini se da predstavlja filozofsko gledište oprečno zbiljama zemlje poslanstva. Ipak, ukoliko se njegova djela, uključujući ona koja su posvećena filozofiji, detaljno prouče, on se nameće kao ličnost koja je mnogo sličnija Ibn Sinau nego Epikuru i skepticima antičkog doba. ’Umar ibn Ibrahim Khayyam (također poznat kao Khayyamî) Nayshapuri (439./1048.-526./1131.), na Zapadu jednostavno poznat kao Omar Khayyam, najpoznatiji je pjesnik Istoka na Zapadu, i zahvaljujući naporima povjesničara znanosti 19. st., kao što su Amélie Sédillot i Franz Woepke, a koje su slijedili mnogi znanstvenici 20. st., etabliran je kao jedan od najznačajnijih matematičara i astronoma srednjeg vijeka, i kao autor jedne od najvažnijih rasprava o algebri prije modernog doba, kao i opsežnog djela o kritici Euklidova postulata o paralelnim pravim.3 Prema tome, njegova reputacija uspostavljena je kao reputacija pjesnika i znanstvenika. Međutim, ono je što je manje poznato o njemu jeste njegov značaj u oblasti filozofije, i  njegova filozofska djela kojih je preostalo nekoliko, a koja na Okcidentu ni približno nisu cijenjena kao njegovi pjesnički ili naučni spisi, do te mjere da se jedva spominju u djelima o historiji islamske filozofije napisanim u Evropi. Često se zanemaruje činjenica da se u tradicionalnim islamskim izvorima on prvenstveno oslovljava kao filozof-naučnik.

Ključne riječi: Omar Khayyam, filozofija, matematika

Establishing the science of metaphysics
Autor
Amos Bertolacci

Abstract

Islamski filozofi u srednjem vijeku nisu dijelili radikalnu sumnju sa europskim filozofima moderne glede naučnog karaktera metafizike. Iako su često zauzimali stavove koji bi se danas mogli smatrati „empirijskim“, te predvidjeli ključne sumnje takozvane „naučne revolucije“ 16. stoljeća, a koja je u konačnici dovela do isključenja metafizike iz porodice egzaktnih nauka, islamski filozofi su smatrali metafiziku, u svakom smislu, istinskim naučnim poduhvatom. Bez imalo oklijevanja na metafiziku su ukazivali uobičajenim pojmom koji se koristio za „nauku“ (‹ilm), te su je svrstavali kao dio sveukupne klasifikacije znanja zajedno sa disciplinama koje mi danas karakterišemo kao naučne; kao što su logika, filozofija prirode i matematika.

Keywords: Ibn Sina, metafizika,

Zasnivanje metafizike kao nauke
Autor
Amos Bertolacci

Sažetak

Islamski filozofi u srednjem vijeku nisu dijelili radikalnu sumnju sa europskim filozofima moderne glede naučnog karaktera metafizike. Iako su često zauzimali stavove koji bi se danas mogli smatrati „empirijskim“, te predvidjeli ključne sumnje takozvane „naučne revolucije“ 16. stoljeća, a koja je u konačnici dovela do isključenja metafizike iz porodice egzaktnih nauka, islamski filozofi su smatrali metafiziku, u svakom smislu, istinskim naučnim poduhvatom. Bez imalo oklijevanja na metafiziku su ukazivali uobičajenim pojmom koji se koristio za „nauku“ (‹ilm), te su je svrstavali kao dio sveukupne klasifikacije znanja zajedno sa disciplinama koje mi danas karakterišemo kao naučne; kao što su logika, filozofija prirode i matematika.

Ključne riječi: Ibn Sina, metafizika,

Al-Farabi
Autor
Deborah L. Black

Sažetak

Ono malo podataka o životu Abû Nasra al-Fârâbîja dolazi uglavnom od srednjovjekovnih arapskih biografa čiji rukopisi datiraju između četvrtog/desetog i sedmog/trinaestog stoljeća. Najraniji iskaz iz Ibn al-Nadîmovog  (u. 380/990) Kitâb al-fihrista daje samo oskudne podatke o al-Fârâbîjevom životu; kasnija izvješća dodat će na ovu osnovu opsežne popise njegovih spisa, podatke o njegovim učiteljima i učenicima i nekoliko anegdota čija je vjerodostojnost upitna. 2Al- Fârâbî je vjerovatno bio turskog podrijetla, rođen oko 257/870 u Fârâbu u Turkestanu. Iako su nam pojedinosti o al-Fârâbîjevom ranom obrazovanju prilično nepoznate, izvješća potvrđuju da je proučavao logiku kod kršćanskih učenjaka Yuhanne ibn Haylâna (u. 910) i Abû Bishr Matte (u. 940), jednog od prevoditelja Aristotelovih djela u arapski jezik. Budući da je Bagdadska škola bila glavni nasljednik u arapskom svijetu filozofskoj i medicinskoj tradiciji Aleksandrije, al-Fârâbîjeva povezanost s tim učiteljima oblikovala je jednu od najranijih veza između grčke filozofije i islamskog svijeta.

Ključne riječi: al-Farabi, srednjovjekovna filozofija

Al-Farabi
Autor
Deborah L. Black

Sažetak

Ono malo podataka o životu Abû Nasra al-Fârâbîja dolazi uglavnom od srednjovjekovnih arapskih biografa čiji rukopisi datiraju između četvrtog/desetog i sedmog/trinaestog stoljeća. Najraniji iskaz iz Ibn al-Nadîmovog  (u. 380/990) Kitâb al-fihrista daje samo oskudne podatke o al-Fârâbîjevom životu; kasnija izvješća dodat će na ovu osnovu opsežne popise njegovih spisa, podatke o njegovim učiteljima i učenicima i nekoliko anegdota čija je vjerodostojnost upitna. 2Al- Fârâbî je vjerovatno bio turskog podrijetla, rođen oko 257/870 u Fârâbu u Turkestanu. Iako su nam pojedinosti o al-Fârâbîjevom ranom obrazovanju prilično nepoznate, izvješća potvrđuju da je proučavao logiku kod kršćanskih učenjaka Yuhanne ibn Haylâna (u. 910) i Abû Bishr Matte (u. 940), jednog od prevoditelja Aristotelovih djela u arapski jezik. Budući da je Bagdadska škola bila glavni nasljednik u arapskom svijetu filozofskoj i medicinskoj tradiciji Aleksandrije, al-Fârâbîjeva povezanost s tim učiteljima oblikovala je jednu od najranijih veza između grčke filozofije i islamskog svijeta.

Ključne riječi: al-Farabi, srednjovjekovna filozofija

RELIGION IN SOCIOLOGICAL AND ANTHROPOLOGICAL TERMS: FUNDAMENTAL QUESTIONS
UDK/UDC:
316.74:2]:2-18
Autor
Tomislav Tadić; Odsjek za Sociologiju Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu ZINK - Znanstveno istraživački inkubator e-mail: tomislav.tadic@ff.unsa.ba

Abstract

In this paper I express certain views on the fundamental questions about religion placed in sociological and anthropological scientific optic reception, as they are presented almost in the school sense within contemporary tendencies of the development of a modern world whose character changes on a daily basis, and where religious communities within the same, at all levels of social and anthropological analysis become increasingly important factors in shaping everyday life. In this work, among other things, I would like to point out some fundamental differences and convergences between sociology and anthropology of religion, where some of the most important and frequent definitions of religion created in these scientific disciplines are   poorly shown. The principle thesis could be sublimed in the fact that one should start with the research of religion multidisciplinary and multidimensionally. Considering the type of work, and having in mind more extensive and lateral starting points, standpoints and definitions could not be consciously involved. This paper consists of the introductory part, four chapters and  conclusion.

Key words: sociology of religion, anthropology of religion, religious pluralism, secularization

Religija u sociološkom i antropološkom ključu: fundamentalna pitanja
UDK/UDC:
316.74:2]:2-18
Autor
Tomislav Tadić; Odsjek za Sociologiju Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu ZINK - Znanstveno istraživački inkubator e-mail: tomislav.tadic@ff.unsa.ba

Sažetak

U radu izražavam određene poglede na temeljna pitanja o religiji situiranoj u sociološku i antropološku znanstvenu optiku onako kako se ona, gotovo u školskom smislu, prikazuju u okviru suvremenih tendencija razvoja modernog svijeta čiji se karakter svakodnevno mijenja a gdje religijske zajednice u okviru istog, na svim nivoima socijalne i antropološke analize, postaju sve značajniji faktori oblikovanja svakodnevnog života. U radu, između ostaloga, ukazujem na neke temeljne tačke diferencije i konvergencije između sociologije i antropologije religije te se šturo ukazuje na neke od bitnijih i učestalijih defincija religije nastalih u ovim znanstvenim disciplinama. Načelna teza bi se mogla sublimirati u činjenicu da se u istraživanje religije polazi multidisciplinarno i multidimenzionalno. S obzirom na tip rada neka opširnija i lateralna polazišta, stavovi i definicije, svjesno nisu mogli biti uključeni. Rad je koncipiran iz uvoda, četiri poglavlja i zaključka.

Ključne riječi: sociologija religije, antropologija religije, religijski pluralizam, sekularizacija.

Empirism and Metaphysics: A Fundamental Relation for Founding Philosophy as Science in Avicenna
UDK/UDC:
165.64Ibn Sina
Autor
Vladimir Lasica; e-mail: lasoov@gmail.com

Abstract

In this paper I analyse the relationship between Avicenna’s ‘empiricism’ in his Kitāb al-Burhān and his metaphysics as it is described in Kitāb al-Shifā al- Ilahiyyāt and in Kitāb al-Ishārāt wa’l-Tanbīhāt. My idea is that even if the notions of ‘induction’ and ‘experience’ play a very important role in Avicenna’s philosophical system, these notions have no significance within metaphysics as science of being qua being. In fact, the metaphysical principles established on the consideration of existence secure empiricism in natural sciences from any sort of sceptical doubt. Amongst these principles the most important for natural sciences is the principle of causation, which is implied by the a priori notion of ‘existence’, and by its most general division between necessary and contingent. In this sense metaphysics is not in need for natural sciences in order to achieve its ultimate goal – to prove God’s existence. Instead, metaphysics cooperates with natural sciences in order to explain the relationship between the world and its ultimate cause. Natural sciences, on the other hand, are in need of metaphysics to secure their subject matter. In any case, both metaphysics and natural sciences must rely on each other in order to provide the complete scientific picture of the world. 

Keywords: Avicenna, empiricism, experience, metaphysics, apriorism, existence

Empirija i metafizika: fundamentalna relacija u zasnivanju filozofije kao nauke kod Ibn Sine
UDK/UDC:
165.64Ibn Sina
Autor
Vladimir Lasica, e-mail: lasoov@gmail.com

Sažetak

U ovom radu analiziram odnos između empirizma u Ibn Sīninoj Kitāb al- burhān i njegove ideje metafizike kako je opisana u Kitāb al-šifā al-ilahiyyāt i Kitāb al-išārāt wa’l-tanbīhāt. Osnovna ideja je da, iako pojmovi ‹indukcije› i ‹iskustva› igraju izuzetno važnu ulogu u filozofskom sistemu Ibn Sīne, oni nemaju važnost unutar metafizike kao nauke o biću kao biću. U stvari, metafizički principi koji su uspostavljeni na razmatranu bivstvivanja osiguravaju empirizam prirodnih nauka od bilo kojeg oblika skepticizma. Među ovim principima svakako je i princip uzročnosti, koji je impliciran a priori pojmom ‹bisvstvovanja› kao i najopštijom podjelom bivstvovanja na nužno i kontingentno. U ovom smislu metafizika nema potrebu za prirodnim naukama da bi ostvarila svoj konačni cilj – tj. dokazala postojanje Boga. Metafizika stupa u kooperaciju sa prirodnim naukama u svrhu objašnjavanja odnosa između svijeta i najvišeg uzroka postojanja. S druge strane prirodne nauke imaju potrebu da im metafizika osigura primarni predmet, tj. njihovo polazište. U svakom slučaju, metafizika i prirodne nauke se oslanjaju jedna na drugu u svrhu formiranja kompletne naučne slike o svijetu.

Ključne riječi: Ibn Sīnā, empirizam, iskustvo, metafizika, apriorizam, bitak

A Contribution to Understanding the Relationship Between al-Farabi and Maimonides
UDK/UDC:
1al-Farabi:1Maimonides M.
Autor
Kerim Sušić

Abstract

The main purpose of this work is to explain the significance of the relationship between al-Fârâbî and Maimonides, and to analyze those concepts that represent the intersection of their teachings. By insight into this issue, we are trying to determine the main guidelines, problems, tendencies and sources of Arab-Islamic philosophy. In addition, the paper tries to point out the irrefutable link between the two philosophers, as well as the  direct and undeniable al-Fârâbî’s influence on shaping the main ideas of Maimonides’ philosophy, which is particularly pronounced in his understanding and determination of happiness. The paper also strives to prove that Maimonides fully assumes and greatly takes over al-Fârâbî’s philosophical project, only within the framework of the Hebrew spiritual tradition.

Keywords: Maimonides, al-Fârâbî, islamic philosophy, religion, absolute happiness

Prilog razumijevanju odnosa između al-Farabija i Majmonida
UDK/UDC:
1al-Farabi:1Maimonides M.
Autor
Kerim Sušić

Sažetak

Glavna namjera ovog rada ogleda se u objašnjenju značaja odnosa između al-Fârâbîja i Majmonida, te analizi onih koncepata koji predstavljaju stjecište njihovih učenja. Uvidom u ovu problematiku nastoje se pobliže odrediti glavne smjernice, problemi, tendencije i izvori arapsko-islamske filozofije. Osim toga, u radu se pokušava ukazati na neraskidivu vezu dvojice filozofa, pa samim tim i na direktan i neporeciv  al-Fârâbîjev utjecaj  na  oblikovanje glavnih ideja Majmonidove filozofije, što je naročito izraženo u njegovom razumijevanju i određenju sreće. Također, u radu se nastoji dokazati da Majmonid u potpunosti pretpostavlja i u velikoj mjeri preuzima al-Fârâbîjev filozofski projekt, samo u okvirima hebrejske duhovne tradicije.

Ključne riječi: Majmonid, al-Fârâbî, islamska filozofija, religija, apsolutna sreća

The Ontology of Mulla Sadr Shirazi
UDK/UDC:
111.1al-Shirazi
Autor
Rusmir Šadić; Filozofski fakultet, Univerzitet u Tuzli, Dr. Tihomila Markovića 1, 75 000 Tuzla, BiH

Abstract

Sadra Shirazi philosophy represents the highlight of the late Muslim philosophical views. Although the philosopher of Shiraz deals with the problems of epistemology, theology and psychology, ontology figures as a determining field, and the conclusions reached by Mulla Sadr strongly impli- cate other areas of philosophical interest. The subject of the analysis of this work will be the fundamental settings of Shiraz ontology, whereby I mean the idea of the principiality of being (asalah al-wujud), the problem of syste- matic ambiguity and gradation of being (tashkik al-wujud), and the question of the transcendent unity of being (wahdah al-wujud).

Key words: ontology, being, principiality, gradation of being, transcenden- tal unity of being

Ontologija Mulla Sadra Shirazija
UDK/UDC:
111.1al-Shirazi
Autor
Rusmir Šadić, Filozofski fakultet, Univerzitet u Tuzli Dr. Tihomila Markovića 1, 75000 Tuzla E-mail: rusmirsadic@yahoo.com

Sažetak

Filozofija Mulla Sadra Shirazija predstavlja vrhunac kasnog muslimanskog filozofskog mišljenja. Premda se filozof iz Širaza bavi problemima epistemologije, teologije i psihologije, ontologija figurira kao determinirajuće polje, te se zaključci do kojih dolazi Mulla Sadr snažno impliciraju na ostala područja filozofskog interesa. Predmet analize ovog rada će biti fundamentalne postavke Širazijeve ontologije, pri čemu mislim na ideju počelnosti bitka (asalah al-wujud), problem sustavne dvosmislenosti i gradacije bitka (tashkik al-wujud), te pitanje o transcendentnom jedinstvu bitka (wahdah al-wujud).

Ključne riječi: ontologija, bitak, počelnost, gradacija bitka, transcendentno jedinstvo bitka

Philosophical and Gnostic Thought of Mulla Sadra
UDK/UDC:
255.85:1al-Shirazi
Autor
Daniel Bučan

Abstract

Supreme Wisdom is the name of the main Mullā Sadra work (al-Ḥikma al-muta’āliya), because this great philosopher and gnostic thought that philosophy is only a prerequisite for the preparation of winding up to the highest and deepest cognitions. One can say that only by the gnostic complement can philosophy (falsafa) be turned into wisdom (ḥikma), and that this wisdom will be the supreme wisdom (al-ḥikma al-muta’āliya). All three main dimensions of his thought - ontology, epistemology, and the doctrine of the soul - have an essential foundation in the Gnostic cognition that deserves the title of sublime wisdom.

Mullā Ṣadrā  begins the construction of his original ontology with the criticism of the doctrines of philosophers (primarily Avicenna and Suhrawardī), who hold that being is something that contributes to quiddity in one way or another (Avicenna), ie being is only the construct of our mind (Suhrawardī). He actually inverts such a theory, proving that only what truly is represents being, and its ‘transmission’ into the mind, changes its ontological ‘truth’, meaning its reality. The ultimate consequence of this doctrine is that being can not truly be understood by the mind, but only by direct contemplation.

Key words: philosophy, gnosis, ontology, epistemology, doctrine of soul.

Filozofijska i gnostička misao Mulla Sadre
UDK/UDC:
255.85:1al-Shirazi
Autor
Daniel Bučan

Sažetak

Glavno Mullā Ṣadrino djelo zove se Uzvišena mudrost (al-Ḥikma al-muta‘āliya), jer je taj veliki filozof i gnostik smatrao da je filozofija samo pretpostavka za pripremu vinuća do najviše i najdublje spoznaje. Može se reći, samo se gnostičkom nadopunom filozofiju (falsafa) može prometnuti u mudrost (ḥikma), i to mudrost što će biti uzvišena mudrost (al-ḥikma al-muta‘āliya). Sve tri glavne dimenzije njegove misli – ontologija, epistemologija, i nauk o duši – bitno utemeljenje imaju u gnostičkoj spoznaji koja zaslužuje naziv uzvišene mudrosti. Izgradnju svoje originalne ontologije Mullā Ṣadrā započinje kritikom nauka filozofâ (u prvome redu Avicenne i Suhrawardīja) koji drže da je bitak nešto što na ovaj ili onaj način pridolazi bîti (Avicenna), odnosno da je bitak tek konstrukt našega uma (Suhrawardī). On takove teorije, zapravo izokreće, dokazujući da je upravo bît produkt uma, da jedino što zbiljski jest jest bitak, a njegovo ‘prenošenje’ u um (njegovo prometanje u pojam, u mišljevinu) mijenja njegovu ontološku ‘istinu’, odnosno zbiljnost. Krajnja konsekvencija toga nauka jest da bitak ne može uistinu biti spoznat umom, već jedino izravnim osvjedočenjem.

Ključne riječi: filozofija, gnoza, ontologija, epistemologija, doktrina o duši.

Content

 

 

PHILOSOPHICAL AND GNOSTIC THOUGHT OF MULLA SADR

 

THE ONTOLOGY OF MULLA SADR SHIRAZI

 

A CONTRIBUTION TO UNDERSTANDING THE RELATIONSHIP BETWEEN AL-FARABI AND MAIMONIDES

 

EMPIRICISM AND METAPHYSICS: A FUNDAMENTAL RELATION FOR FOUNDING PHILOSOPHY AS SCIENCE IN AVICENNA

 

RELIGION IN SOCIOLOGICAL AND ANTHROPOLOGICAL TERMS: FUNDAMENTAL QUESTIONS

 

AL-FÂRÂBÎ

 

ESTABLISHMENT OF METAPHYSICS AS A SCIENCE

 

’UMAR KHAYYAM AS PHILOSOPHER

 

PROPHETIC NICHE IN THE VIRTOUS CITY

 

 

Sadržaj

 

 

FILOZOFIJSKA I GNOSTIČKA MISAO MULLA ṢADRE

 

ONTOLOGIJA MULLA SADRA SHIRAZIJA

 

PRILOG RAZUMIJEVANJU ODNOSA IZMEĐU AL-FÂRÂBÎJA I MAJMONIDA

 

EMPIRIJA I METAFIZIKA; FUNDAMENTALNA RELACIJA U ZASNIVANJU FILOZOFIJE KAO NAUKE KOD IBN SINE

 

RELIGIJA U SOCIOLOŠKOM I ANTROPOLOŠKOM KLJUČU: FUNDAMENTALNA PITANJA

 

AL-FÂRÂBÎ

 

ZASNIVANJE METAFIZIKE KAO NAUKE

 

’UMAR KHAYYAM KAO FILOZOF