Sazetak

Sažetak

Sekularizacija društvenog života povezana s usponom moderne znanosti i tehnike, industrijalizacijom, religijskim pluralizmom, uspostavljanjem pozitivnog prava, predstavljala je u zapadnoj kulturi bitnu odrednicu dvaju programskih svjetsko-povijesnih glasova Moderne, na jednoj strani, prosvjetiteljstva i, na drugoj, reformacije. Pa, ipak, danas se čini kako sekularizacija svugdje u svijetu, osim u Zapadnoj Evropi ustupa prostor desekularizaciji.

Iako u različitim geografskim, religijskim i ekonomskim zonama u specifičnim kulturnim i društvenim  oblicima, sadržajima i razmjerima, uloga religije u javnom i političkom životu na svim stranama svijeta sve više dobiva na značaju. Društvenim značajem religije u  svjetskim razmjerima  u našem vremenu vrlo poticajno se bavi knjiga sociologa Pitera L.Bergera i grupe autora pod naslovom «Desekularizacija sveta – preporod religije i svetska politika». Uz neke opće trendove koje dijeli sa svjetskim trendom revitalizacije religije, naš regionalni i bosanskohercegovački kontekst karakteriziraju i neki specifični izazovi i napetosti. Ti izazovi i napetosti, u bosanskohercegovačkom društvenom prostoru koji je opterećen  i značajno dezintegriran političkim podjelama u kojima se nastoji dovršiti nedovršenim rat za i protiv Bosne i Hercegovine, u bosanskohercegovačkom društvenom prostoru koji je raspolućen između koruptivnih, autokratskih, nedemokratskih etno-politika i evropskih integrativnih, demokratskih i građansko-liberalnih političkih koncepata ogledaju se u tijesnoj vezi između religija i nacionalnih identiteta Bošnjaka, Hrvata i Srba, u političkoj zloupotrebi religija, u nerazvijenoj pravnoj kulturi prakticiranja religije u političkom i institucionalnom javnom prostoru.

Ključne riječi: religija, sekularizacija, bosanskohercegovački društveni prostor, identitet