U organizaciji Instituta za društvena i religijska istraživanja, Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Tuzla te Behram-begove medrese, a uz podršku Muftijstva tuzlanskog, u četvrtak, 26. oktobra 2023. godine, u amfiteatru Behram-begove medrese održana je promocija knjiga "Ontologija Mulla Sadra Širazija" (Rusmir Šadić), "Uvod u islamsku filozofiju" (Rusmir Šadić) i "Znanje u kasnijoj islamskoj filozofiji" (Ibrahim Kalin).
Promotori knjiga bili su akademik Rešid Hafizović, doc. dr. Samedin Kadić, te autor i urednik navedenih knjiga prof. dr. Rusmir Šadić.
Autor Šadić kazao je da živimo u trenutku koji se pokazuje u nekoliko mogućih aspekata, a jedan od njih jeste kriza.
- U najširem smislu riječi, humanistika je u krizi. I ako to imamo u vidu onda ćemo zaključiti da je u krizi čovjek. Kad kažemo da je čovjek u krizi onda mislim na dvije kategorije koje se pred nama nalaze u nekoj vrsti opasnosti. Prvo je neprestani pritisak onoga što se u literaturi može nazvati instrumentalna racionalnost koja zagovara neku vrstu primarnosti kvantitativne ontologije. U prijevodu bi to bilo da govorimo o primatu ili nas se tjera da mislimo primat onog pojavnog, materijalnog, vidljivog, mjerljivog s namjerom da se dokine svaka druga vrsta bitnih vrijednosti, a to znači naše otuđenje od metafizičkog, od našeg korijena, našeg bitnog iskustva - kazao je dr. Šadić.
Druga vrsta opasnosti o kojoj je govorio Šadić jeste nešto što je najozbiljniji izazov za savremenog čovjeka, a to je njegov ulazak u područje tehnosfere ili ulazak tehnike u područje ljudskog života.
- Naš način postojanja, naše mišljenje, bivanje je danas bitno tehnički određeno. To ima veze sa onim što svakodnevno vidimo, zadnjih dana malo intenzivnije, a to je narastanje onoga što jeste ljudska volja za moć koja ne poznaje granice, ona nadire na sve, pa i na sam život i spremna je da ga uništi. I u tom smislu, mi se zapravo susrećemo sa najnovijim izazovom, a to je da se ljudska volja za moć teži pretočiti u nešto više, u nakani da taj isti čovjek zauzme mjesto samoga Boga - upozorio je dr. Šadić.
Istakao je da literatura o kojoj je pisano, prevođeno, koja sabire mnogo truda i koja je predstavljena govori o drugoj vrsti činjenice, nastoji osvijestiti drugu činjenicu, a koja nas hoće podsjetiti da mi ovdje, kao ljudi nismo po sebi, nego svoje postojanje dugujemo Drugom.
- Ta vrsta iskustva, takvog razumijevanja svijeta vodi nas ka uspostavljanju jedne vrste posebne odgovornosti i spram Boga i spram čovjeka. Ova literatura hoće da podsjeti našu ukorijenjenost u onome što jeste božanska transcendencija, u tome da mi dolazimo ovdje sa bitno drugačijom idejom i smislom od onoga koji nam se trenutno ili u savremeno doba nameće. Kroz ovu vrstu literature hoćemo pokušati da gradimo jednog drugačijeg čovjeka od onoga koji nam se kontinuiramo teži postaviti kao neka vrsta norme - kazao je dr. Šadić.
Promotor doc.dr. Samedin Kadić govoreći o knjizi "Ontologija Mulla Sadra Širazija" je istakao da se radi o ozbiljnoj i pažljivo napisanoj studiji koja prati najrecentniju literaturu iz oblasti koju obrađuje.
- Osim relevantne analize osnovne tematike, data je punovažna sinteza historijskog razvoja islamske filozofije, od Kindija, preko Farabija, Ibn Sine, Ibn Rušda u osnovnom cilju opovrgavanja standardnog mišljenja po kojem se, ne samo islamska filozofija, nego islamsko mišljenje kao takvo, završava sa Ibn Rušdom - kazao je Kadić.
Kadić je napomenuo da postoji objektivna oskudica relevantnih radova o islamskoj filozofiji na našem području.
- Ni bosanskohercegovačka akademija, ni intelektualni milje unutar Islamske zajednice nisu radili dovoljno, niti su imali ključni fokus na ovom dijelu muslimanske intelektualne tradicije. Dovoljno je reći da je najveći broj rukopisa iz ove oblasti preveo hrvatski arabista Danijel Bučan. Čak bih rekao da smo prije agresije imali mnogo veće zanimanje i dosta ozbiljniji pristup ovoj oblasti, nego posljednjih godina kada se čak razvijao jedan antifilozofski i antiintelektualistički svjetonazor - istakao je Kadić.
Akademik Rešid Hafizović promociju je doživio kao značajan i blažen trenutak za islamsku filozofiju kao najvažniju formu koja je u zlatnom razbolju povijesti muslimanskog mišljenja, a i danas manje-više, predstavljala sinonim za intelektualni, misleći islam akli, islam kakav je uvijek trebao da bude.
- Islam koji je nekoć muslimane koji su razvili gotovo sve moguće forme spoznajne kulture izdigao, izveo na sve krovove svijeta, znanstvene, kulturne, civilizacijske. Islamska filozofija kao posebna i vrlo važna forma spoznajne kulture je uvijek bila značajna i danas bi morala biti značajna - kazao je Hafizović.
Važno je naglasiti da je “Uvod u islamsku filozofiju” i studiju “Znanje u kasnijoj islamskoj filozofiji” (prev. Haris Dubravac) izdao Centar za kulturu i edukaciju “Logos”, dok je Naučno-istraživački Institut “Ibn Sina” izdavač knjige “Ontologija Mulla Sadra Širazija”.