Sazetak
Abstract:
The possibilities achieved in the genetic manipulation of life are a significant topic of political, moral, philosophical and legal debate. One of the central concepts of debate is the notion of dignity. The notion of dignity is not straightforward and experiences different interpretations depending on whether it is considered in religious, philosophical, bioethical, legal or any other discourse. On the other hand, it is precisely through the notion of dignity, that is, its understanding, that horizons merge. This is especially pronounced in bioethical considerations in which the dignity is approached to protect life as a secular saint. Here one can see the influence that religious discourse exerts on bioethical argumentation, especially that of the Abrahamic tradition. In the philosophy of law, the notion of dignity also occupies an
important place and source for developing the idea and concept of modern human rights. On the other hand, the development of biopolitical theories, revealing a right that is valid and does not mean, calls into question the possibility of establishing life as a secular sacred. Biopolitical argumentation thus calls for reconceptualizing the basic notions of man’s political and social life. In such circumstances, it seems particularly important to consider the role and scope of legal reasoning in the responsibility for present and future life. It is especially important to affirm the incentives of the hermeneutical tradition for existing dilemmas and anticipating future challenges. In this respect, law is a bridge while bioethics is a coast that, for its own credibility, must be linked to the other coast (biopolitics) through law.
Keywords: bioethics, dignity, genetic engineering, hermeneutics, law, religion
Sažetak:
Mogućnosti dostignute u genetičkom manipuliranju životom predstavljaju značajnu temu političkih, moralnih, filozofskih i pravnih rasprava. Jedan od centralnih pojmova rasprave jeste pojam dostojanstva. Pojam dostojanstva nije jednoznačan i doživljava različite interpretacije zavisno od toga razmatra li se u religijskom, filozofskom, bioetičkom, pravnom ili kakvom drugom diskursu. S druge strane, upravo preko pojma dostojanstva, odnosno, njegovog razumijevanja dolazi do stapanja horizonata. To posebno dolazi do izražaja u bioetičkim razmatranjima u kojima se preko dostojanstva pristupa zaštiti života kao sekularnog svetog. Tu se vidi utjecaj koji na bioetičku argumentaciju vrši religijski diskurs, posebno onaj abrahamovske tradicije. U filozofiji prava pojam dostojanstva također zauzima značajno mjesto i izvorište za razvijanje ideje i koncepta modernih ljudskih prava. S druge strane, razvoj biopolitičkih teorija, raskrinkavajući pravo koje važi, a ne znači, dovodi u pitanje mogućnost zasnivanja života kao sekularnog svetog. Biopolitička argumentacija tako poziva rekonceptualiziranju temeljnih pojmova čovjekova političkog i društvenog života. U takvim uvjetima posebno se čini značajnim razmotriti ulogu i domašaj pravnog rasuđivanja u odgovornosti za sadašnji i budući život. Posebno se čini važnim afirmirati poticaje hermeneutičke tradicije za postojeće dileme i anticipiranje budućih izazova. U takvom pogledu, pravo je most dok je bioetika obala koja, zarad vlastite vjerodostojnosti, mora preko prava biti povezana s drugom obalom (biopolitikom).
Ključne riječi: bioetika, dostojanstvo, genetičko inžinjerstvo, hermeneutika, pravo, religija