Sazetak

Sažetak

Budući da je pozicija religije tokom posljednjih dekada 20. i početkom 21. stoljeća radikalno izmijenjena, te da se dogodio značajan obrat glede predviđanja njene budućnosti, nekima od savremenih filozofa/sociologa pojam postsekularnog se učinio najprimjerenijim opisom aktuelnog stanja religije, te njenog odnosa spram kulturnog, političkog i općenito društvenog konteksta. Prepoznavši povratak religije i njenu odlučnost da uđe u javni prostor, Habermas govori o „budućem važenju religije“ i njenoj „nezamjenjivoj ulozi“, te insistira na uvažavanju religijskog kao uslovu „očuvanja suštine ljudskosti“. Transformacija sekularne svijesti i globalna prisutnost religijskog ukazuju na novu, postsekularnu perspektivu unutar koje religija optrajava kao konstitutivni i legitimni element društvene zbilje. Kakva je „budućnost sekularizirane religije“ u postsekularnom dobu, središnje je pitanje kojim će se autor baviti u ovom članku.

Ključne riječi:religija, postsekularno doba, Habermas, sekularizacija, budućnost religije, Talal Asad