Sazetak

Sažetak:

U traumatičnom povijesnom kontekstu 90-ih godina prošlog vijeka okretanje Bošnjaka samima sebi odvijalo se, između ostalog, i kroz potenciranje vjerske komponente kulturnog identiteta. Polazeći od teze Šaćira Filandre da je Islam ̋kod Bošnjaka nacionaliziran postavši instrumentom zadobijanja nacionalne svijesti ̋ u radu se prati nastavak i dovršetak tog procesa krajem 20. i početkom 21. vijeka kroz njegove rezenonace u književnosti. Teorijska osnova rada je poimanje identiteta kao nestabilne i procesualne kategorije, a u istraživačkom fokusu je korpus književnih djela Hadžema Hajdarevića, Miljenka Jergovića, Alije Isakovića, Faruka Šehića, Alije Nametka, Ivana Lovrenovića, Samedina Kadića, Abdulaha Sidrana Ozrena Kebe... Književnost je, i ovom prilikom se pokazuje, neusporediv seizmograf, medij bez presedana kada je po srijedi re-prezentacija sraza društvenih trendova i osobnih svjetova, ali nikako ne treba potcijeniti ni njen proaktivni udio u procesima konstrukcije identiteta.

Ključne riječi: Bošnjaci, kulturni identitet, nacionalizacija Islama, bosanskohercegovačka književnost, rekonfiguracija identiteta